Jelisavčić: Prosečna starost poljoprivrednika u Srbiji čak 60 godina

Srbiji je neophodna aktivna državna politika zapošljavanja mladih agronoma kroz savetodavne službe i snažan institucionalni odgovor na pitanje starenja sela i slabljenja domaće poljoprivrede jer ovo nije samo razvojna tema, već pitanje opstanka i suverenosti, rekla je danas predsednica Resornog odbora za poljoprivredu Narodnog pokreta Srbije i diplomirani inženjer poljoprivrede Katarina Jelisavčić.

,,U vremenu kada se suočavamo sa brojnim izazovima u domaćoj privredi, Narodni pokret Srbije skreće pažnju na jedno od najvažnijih pitanja za budućnost zemlje – opstanak sela i jačanje poljoprivrede kao temelja nacionalne stabilnosti i snažno se zalaže za povratak dostojanstva selu, struci i domaćem proizvođaču”, navela je Jelisavčić.

Ona ističe da je dekan Poljoprivrednog fakulteta u nedavnom podkastu izneo alarmantan podatak da je prosečna starost poljoprivrednika u Srbiji čak 60 godina, što jasno pokazuje da je srpsko selo ostalo bez mladosti, energije i snage za modernizaciju i dodaje da poljoprivrednici u toj dobi, iako sa ogromnim iskustvom, nemaju više kapacitet da aktivno usvajaju nove tehnologije, digitalne alate i inovativne modele proizvodnje hrane.

,,Sa druge strane, mladi ljudi koji završavaju poljoprivredne fakultete teško dolaze do posla, posebno u struci. Upravo zato, Narodni pokret Srbije smatra da pitanje ostanka i povratka mladih na selo mora postati osnov nacionalne strategije za razvoj poljoprivrede”, kazala je ona.

Jelisavčić naglašava da su ključni zahtevi i predlozi NPS: formulisanje nacionalnog plana za podsticanje ostanka i povratka mladih na selo, kroz konkretne subvencije, poreske olakšice, pristup zemljištu i početne investicije, kao i zapošljavanje mladih agronoma kroz oživljavanje lokalnih savetodavnih službi, koje su godinama zapostavljene, a treba da budu prisutne u svakoj opštini i mesnoj zajednici.

,,Takođe, neophodno je i povezivanje univerziteta, zadruga i lokalnih samouprava, kako bi mladi stručnjaci imali prilike da započnu karijeru na terenu i u realnim uslovima, u kontaktu sa proizvođačima, uz podršku i mentorstvo. Digitalizacija sela i modernizacija proizvodnje hrane mora biti dostupna svima, ne samo velikim sistemima”, navela je ona.

Prema njenim rečima, neophodna je i obuka i sistemska podrška manjim proizvođačima, naročito onima u udaljenim selima, kao i kampanje za podizanje svesti o važnosti domaće proizvodnje hrane jer država je jaka onoliko koliko je jaka njena prehrambena sigurnost.