Baletić: Država da hitno predstavi plan za više od 3.000 otpuštenih radnika Leonija

Narodni pokret Srbije zahteva od ministarke privrede Andrijane Mesarović da u roku od 30 dana predstavi konkretan i detaljan plan zbrinjavanja više od 3.000 otpuštenih radnika Leonija, sa jasno definisanim rokovima i odgovornim licima i to ne kroz izjave i saopštenja, već konkretne mere, jer je to obaveza države prema građanima Srbije, rekao je danas predsednik Resornog odbora za privredu i preduzetništvo Narodnog pokreta Srbije (NPS) i odbornik u u Skupštini grada Beograda Nenad Baletić.

,,Model dodele državnih subvencija koji sprovodi Vlada Srbije pokazuje se kao pogrešan i strukturno diskriminatorski prema domaćim preduzećima, jer se sredstva građana raspoređuju u odnosu 12:1 u korist stranih direktnih investicija, što dovodi do gušenja domaće privrede i opstanka samo partijski podobnih privrednih subjekata“, ukazao je on.

Baletić ističe da je model koji subvencioniše SDI (strane direktne investicije) niske dodate vrednosti, sa platama ispod republičkog proseka, minimalnim transferom tehnologija, koristeći jeftinu radnu snagu bez novih znanja, istraživanja i razvoja, uz veliki fiskalni trošak, doveo Srbiju u „zamku srednje razvijenosti“.

,,Iz te zamke ne možemo da se izvučemo bez suštinskog zaokreta i takve promene modela državnih subvencija kakvu su svojevremeno sprovele Češka, Poljska, Rumunija, Estonija i brojne druge zemlje, čije su ekonomije danas daleko uspešnije od naše. Njihove subvencije podržavaju visokoproduktivne industrije, istraživanje i razvoj, sa platama koje su minimum dva puta veće od prosečnih“, kazao je on.

On naglašava da se karakteristika ovog srpskog, neuspešnog modela „deljenja“ novca građana Srbije ogleda isključivo u partijskom interesu – da se kratkoročno iskoristi za marketing vladajućeg režima, a kada se kamere ugase, odbrojava se do sunovrata investicije i socijalnog propadanja čitavih gradova u Srbiji, što nam se upravo dešava.

,,I u maju 2026. godine, Razvojna agencija Srbije i dalje vodi Leoni u rubrici `Uspešne priče`, uz podatke o `9.000 zaposlenih`, `ulaganju od 111 miliona evra` i statusu `jednog od 15 najvećih izvoznika`. Međutim, realnost je znatno drugačija: fabrika u Doljevcu je zatvorena, u Nišu takođe, dok su u Kraljevu usledili otkazi. Prema zvaničnim podacima Agencija za privredne registre, broj zaposlenih u kompaniji Leoni pao je sa 13.193 na kraju 2023. godine na 9.500 krajem 2025, što predstavlja gubitak 3.693 radna mesta za samo dve godine i to nisu procene, već zvanični podaci državne institucije“, dodao je Baletić.

Baletić podseća da je Leoni 2018. godine primio poslednju ratu subvencije 3.500.000 evra i sertifikovao da ima 5.202 zaposlena, kao i da je od tog trenutka počeo da teče petogodišnji zaštitni period koji se tiče radnika i koji je istekao oko 2023. godine i dodaje da u julu 2025. godine, pune dve godine nakon isteka perioda zaštite, Leoni objavljuje zatvaranje pogona u Malošištu, a do decembra iste godine bez posla je ostalo 1.900 radnika u Doljevcu.

,,Istovremeno su usledila i nova otpuštanja u Nišu, dok su u Kraljevu, u aprilu 2026. godine, potvrđeni otkazi za 50 radnika i najavljeno još 200, uz nezvanične informacije o preseljenju proizvodne linije u Prokuplje. Ministarstvo privrede je o svemu ovome bilo blagovremeno obavešteno, jer je, u skladu sa članom 8.1 ugovora, Leoni imao obavezu da im redovno dostavlja mesečne izveštaje o broju zaposlenih i zaradama, kao i godišnje revizorske izveštaje i podatke koje je Ministarstvo godinama primalo, ali na koje je ostalo nemo.

,,Ovo nije antiinvesticiona priča, već priča o tome da ugovori koje je Ministarstvo privrede potpisalo u ime svih građana nisu sprovedeni u delu kontrole, delu povraćaja sredstava, kao i u delu zaštite radnika. Prema podacima Ministarstva, Leoni je kroz tri ugovora, zaključena 2009, 2013. i 2016. godine, dobio najmanje 22 miliona evra direktnih subvencija, dok su po isteku ugovornih obaveza fabrike zatvorene, a hiljade radnika na jugu Srbije ostale bez posla.NPS u svojoj programskoj politici `Srbija sutra` detaljno opisuje manjkavosti ovog sistema i nudi brojna rešenja kako se ovakvi slučajevi više nikada ne bi događali“, zaključio je on.